Na predstojećim lokalnim izborima u BiH učestvovaće rekordno mali broj stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata u odnosu na prethodne izborne cikluse. Centralna izborna komisija ovjerila je učešće za 300 političkih subjekata. Politički analitičari razlog vide u izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima je znatno otežana trgovina biračkim odborima.
Skoro duplo manje ovjerenih političkih subjekata za lokalne izbore 2024. godine u odnosu na izbore 2020. godine. Znatno ih je manje i u poređenju sa nekoliko ranijih izbornih ciklusa. Zeleno svjetlo od CIK-a za učešće na oktobarskim izborima u BiH dobilo je 300 političkih subjekata.
“113 političkih stranaka, 73 nezavisna kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i 9 listi nezavisnih kandidata”, navodi predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
Prema mišljenju politologa iz Mostara, ključni razlog drastično manje prijavljenih stranaka na lokalnim izborima leži u novom načinu izbora biračkih odbora, preciziranim novim izmjenama Izbornog zakona BiH. Zbog toga, ipak, ne očekuje fer i poštenije izbore.
“Ne vidim da će ovaj izborni ciklus donijeti velike promjene u tom kontekstu. Ove izmjene izbornog zakonodavstva koje je nametnuo visoki predstavnik samo dodatno kompliciraju, ali s druge strane omogućuju velikim strankama da ostanu u izbornom procesu”, smatra politolog Danijel Vidović, inače blizak Čovićevom HDZ-u.
Poplava fantomskih političkih subjekata u proteklim izbornim ciklusima, bila je finansirana od velikih političkih partija. Preko njih su manipulisali i biračkim odborima i kontrolisali izborni proces, ocjenjuje analitičarka Tanja Topić.
“Dobro je da se smanjuje taj broj. Mi smo dugo očekivali profilisanje političke scene. Taj veliki broj nije doprinio političkom pluralizmu, već je dobrim dijelom bio zloupotrebljen od strane velikih političkih partija”, rekao je Topić.
I u Koaliciji “Pod lupom” smatraju da je manje stranaka na predstojećim lokalnim izborima rezultat odustajanja takozvanih fiktivnih političkih subjekata, jer ne mogu više trgovati biračkim mjestima. Prema novim izmjenama, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici moraju biti nestranačke ličnosti, dok članovi mogu biti samo iz parlamentarnih stranaka.
“Sigurni smo da će još potencijalno dolaziti do trgovine mjestima u biračkim odborima i u našoj metodologiji pratićemo proces imenovanja nestranačkih predsjednika i zamjenika biračkih odbora, ali i imenovanja onih koje imenuju politički subjekti”, ističe za BHRT portparol Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković.
Analitičari smatraju da je i 300 političkih subjekata i dalje previše u odnosu na broj birača u Bosni i Hercegovini. Napominju da je većina malih stranaka i nezavisnih kandidata nepoznata biračima i bez jasne ideološke profilacije. Zaključuju da osim za izborne malverzacije nemaju svrhu, jer se birači po inerciji opredjeljuju da glasaju za prepoznatljive i u javnom prostoru vidljive uglavnom velike političke stranke.
