Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj danas u Mostaru usvojen je državni proračun za 2024. u iznosu od 1.355.400.000 KM, što je povećanje od 40 milijuna maraka u odnosu na prošlogodišnji proračun.
– Donošenjem proračuna stvorili smo nesmetan rad za funkcioniranje institucija i izvršavanje međunarodnih obveza, ali i za provođenje nužnih reformi. Stvorili smo i pretpostavke za implementaciju novog EU Plana rasta koji je od strane Europske komisije odobren za zemlje regije, a samim time i za BiH – izjavila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto po završetku sjednice.
Izrazila je uvjerenje da će se stvoriti pretpostavke za implementaciju sredstava iz Plana rasta, što će biti značajno za građane Bosne i Hercegovine.
Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić kazao je da su danas usvojena dva vrlo važna dokumenta. Jedan dokument odnosi se na proračun za 2024. godinu, dok se drugi odnosi na podjelu viška sredstava kada je u pitanju Regulatorna agencija za komunikacije.
– U proteklom razdoblju sam govorio kako ima oko 600 milijuna KM; što je višestruko veći iznos u odnosu na grant koji možemo dobiti kada je u pitanju Plan rasta naših sredstava; oko kojih nemamo nikakvih obveza i koje stoje neutrošene dok se zadužujemo i plaćamo kamatne stope – rekao je ministar Amidžić.
Po njegovim riječima, u proteklom je razdoblju nerijetko trpio kritike da “nešto uvjetuje i koči”.
– Ali ja želim postaviti pitanje: je li na štetu građana koji žive u BiH što smo mi kroz te odluke stvorili pretpostavke da se radi most Šćepan polje, rekonstrukcija mosta u Brčkom ili Novom Gradu, ili iz drugih oblasti telekomunikacija i putne infrastrukture. To nije bilo nikakvo uvjetovanje već čisti ekonomski rezon i želja nas u Ministarstvu, zajedno s Ministarstvom komunikacija, da ta sredstva stavimo u funkciju – rekao je ministar Amidžić.
Govoreći o usvojenom proračunu, rekao je da on nema neku posebnu razvojnu komponentu, podsjetivši da oko milijardu maraka odlazi na plaće, dok svega 100 milijuna ide na kapitalna izdvajanja te 200 milijuna na različite vrste materijalnih troškova.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto istaknuo je da je usvajanjem proračuna otklonjena jedna prepreka za normalno funkcioniranje državne razine vlasti. Dodao je da se pri dogovoru proračuna za državnu razinu BiH taj proračun promatra kao nešto što ide nauštrb entiteta.
– Ako ćemo ozbiljno iskoračiti u našem europskom napretku, u narednim godinama moramo promijeniti taj način razmišljanja. Ne postoji država u Europi koja je postala članica EU-a bez jake centralne administracije. Nemoguće je da sto tisuća stranica teksta, zakona i odluka koje moramo usvojiti, urade ove institucije s kapacitetima koje imamo. Također, to neće uraditi potplaćeni ljudi u našim državnim institucijama, jer su plaće u BiH najniže upravo na državnoj razini – rekao je Forto.
Zbog toga će, dodao je, inzistirati da se u narednom razdoblju poprave plaće državnih službenika.
– Bitno je i da privučemo određenu ekspertsku snagu koja će nas uvesti u EU jer je to prije svega jako zahtjevan administrativni proces. Iskreno se nadam da će i entiteti, kada budu raspravljali o fiskalnom okviru za naredne godine, razumjeti da to nikako ne može biti na štetu entiteta ako ovaj proračun bude rastao – kazao je Forto.
Govoreći o pitanju prodaje imovine javnog servisa, Forto smatra da bi bilo neozbiljno dozvoliti da se zbog 17 milijuna duga likvidira deset puta vrjednija imovina BHRT-a. Pojasnio je da se dug prema Europskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU) gomila od 2020. godine, istaknuvši da će tražiti da se ovo tretira u narednom proračunu.
Dodao je kako je na današnjoj sjednici dogovoreno i to da se nagomilana sredstva ne tope na računu jer gube vrijednost s vremenom.
– Riječ je 62 milijuna maraka u mom resoru. To su sredstva građana i trebamo to uložiti nazad građanima. Što se tiče pitanja postotka raspodijele, 19 milijuna maraka ide za državnu razinu, državne institucije, 27 milijuna ćemo prebaciti za FBiH i 16 milijuna za Republiku Srpsku – kazao je Forto.
Na dnevnom redu današnje sjednice bio je i novi tekst Nacrta zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom BiH (VSTV BiH). Ministar pravde BiH Davor Bunoza rekao je da već treću sjednicu Ministarstvo pravde predlaže izmjene Zakona o VSTV-u kojim nastoje produžiti rok za formiranje odjela koji bi trebao provjeravati imovinu sudaca i tužitelja.
Također, predložili smo da sve one osobe koje su u međuvremenu imenovane mogu preuzeti funkciju do formiranja odjela i do danas mi nije objašnjeno, iako sam zahtijevao pojašnjenje, zašto treći put nema podrške da se taj zakon podrži. Danas su predstavnici iz Republike Srpske predložili da se odgodi i nadam se da ćemo uskoro i to pitanje riješiti – rekao je ministar Bunoza.
Dodao je da postoji prijedlog Zakona o VSTV-u, da su dobili mišljenje Venecijanske komisije, te da se taj zakon trenutno usuglašava. Ministar smatra da bi bio veliki uspjeh za BiH kada bi ove godine usvojili cjelokupan zakon o VSTV-u.
Na novinarsko pitanje o prestanku mandata stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, Bunoza je pojasnio kako je reforma Ustavnog suda jedan od prioriteta na europskom putu, kao i provođenje odluka Ustavnog suda i reguliranje statusa međunarodnih sudaca.
– Nažalost, ne postoji spremnost, ja bih rekao i hrabrost, da se odredi rok kada bi strani suci doista trebali napustiti Ustavni sud BiH. Prema Ustavu BiH, nakon isteka prvog mandata, a to je bilo prije 21 godinu, mi smo njih trebali zamijeniti domaćim sucima. Nadam se da će biti dovoljno hrabrosti da to pitanje napokon riješimo. Trenutno ne postoji konsenzus oko datuma, predstavnici iz RS-a inzistiraju da to bude što prije, dok predstavnici ‘Trojke’ traže da se još malo pričeka, čak i do ulaska u EU. Što se tiče predstavnika HDZ-a BiH, mi smo za to da dođe do konsenzusa i da se dogovorimo – rekao je Bunoza.
