Kada je 18. marta ove godine Klub Hrvata u Domu naroda PS BiH izuzev Zlatka Miletića zajedno sa SNSD-om podržao prijedlog Želimira Neškovića (SDS) da se na dnevni red uvrsti Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, iako su iz Kluba Bošnjaka apelovali da se to ne radi, uslijedila je tromjesečna paraliza rada ovog doma jer započeta sjednica nikada nije okončana.
Klub Bošnjaka je tvrdio i tada, a i danas, da se samom raspravom o tome u ovom domu udara na temelje BiH i Ustavnog suda kao čuvara Ustava BiH.
Dragan Čović je kao predsjedavajući Doma naroda jučerašnji fijasko sa nastavkom sjednice fakturisao Klubu Bošnjaka koji su jedinstveno odlučili da ne učestvuju u radu sjednice dok je taj zakon na dnevnom redu.
Propao je i Čovićev pokušaj da obezbijedi kvorum u jednosatnoj pauzi, a onda je kako samo on to lukavo zna, poručio Bošnjacima da ne zna u kojem pravcu će se dalje odvijati situacija.
U izjavi koju je dala medijima u toku pauze, delegatkinja Marina Pendeš (HDZ BiH) je kazala da će oni oboriti taj zakon, a da su samo glasali za hitnu proceduru.
„Mi smo rekli, ne jednom, nego nekoliko puta, da ćemo glasujući za žurni postupak, nakon toga oboriti taj zakon, da uopće više o tom zakonu nema riječi. Ne znam čemu ta bojazan. Ne može proći Dom naroda. I kad bi u najgorem slučaju prošao, a Hrvati neće glasovati za njega, ne može proći u Zastupničkom domu“, navela je Pendeš.
No, nije ovo prvi put da HDZ staje uz SNSD i glasa o nečemu što potkopova državu BiH i njene institucije.
Ako je ovdje HDZ imao interes da podrškom SNSD-u podstakne partnere iz FBiH da što prije izglasaju pulena HDZ-a za ustavnog sudiju Marinka Vukoju, onda je u tome uspio. Vukoja je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH izglasan tijesnom većinom za ustavnog sudiju 28. maja. I baš sada eto HDZ poručuje kako će oni oboriti Neškovićev zakon o Ustavnom sudu BiH.
Da HDZ ima lošu praksu pokazuje i jedna ranija sjednica Doma naroda PS BiH iz novembra 2021. godine. Riječ je o prethodnom sazivu Doma naroda ali je među delegatima i tada bio Dragan Čović.
SNSD je tada predložio nekoliko zaključaka kojim se tražilo poništenje odluke visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranja genocida.
Osim političkih predstavnika Srba, za taj zaključak su glasali HDZ-ovi delegati u Domu naroda Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara.
S obzirom na to da su protiv glasali svi politički predstavnici Bošnjaka, kao i Zlatko Miletić, zaključak nije usvojen bez entitetske većine pa je otišao na usaglašavanje.
Čović, Pendeš i Bradara su glasali i za zaključak Kluba Srba da je razlog nefunkcionisanja Doma naroda “bespravna odluka visokog predstavnika”, a u jednom od zaključaka za koje su glasali HDZ-ovci navedeno je da je u Bosni i Hercegovini vodio „građanski rat ili ”tragični sukob u regionu”.
Dragan Čović se nakon te sjednice suočio sa brojnim kritikama, pa i sa onom da je negator genocida. Nekoliko dana kasnije je komentirajući tu situaciju kazao:
„Nemojte davati nazive zakonima koji ne postoje. U ovoj državi imamo Kazneni zakon BiH. Što se tiče mog ponašanja, nikom baš ništa ne dugujem. Nadam se da više nikad neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Radončić i Izetbegović su jučer bili prisutni kada smo razgovarali sa predstavnicima međunarodne zajednice. Posljednji put je to da sam dio procesa pomaganja nečemu u Bosni i Hercegovini, a da ovakvu cijenu plaćam. Ti zaključci nisu prošli, niti će proći. Ako je to nekoga povrijedilo, ja se ispričavam“, zaključio je Čović.
Iako je tada pokušao krivicu prebaciti na međunarodnu zajednicu, čini se da je Čović ipak i dalje za pojedine ambasadore “šampion evropskih integracija”. Iako je razmijenio vrlo oštre riječi sa američkim ambasadorom Michaelom Murpyijem u više navrata zbog blokada projekta Južna interkonekcija, jučerašnji sastanak u Mostaru pokazuje da su američki interesi u BiH iznad interesa građana Bosne i Hercegovine. I to baš uoči novog sastanka državne koalicije čiji je domaćin Čović u Mostaru.
