I pošto se svakodnevno priča o nekom evropskom putu, nameće se pitanje može li u bilo kojoj evropskoj državi biti imenovan za ustavnog sudiju neko bez dana sudskog iskustva
Da je Marin Vukoja, Trojkin i HDZ-ov kandidat za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, bio u izboru za sudiju nekog općinskog, kantonalnog ili entitetskog nivoa, odnosno Suda BiH, ne bi postojale ni teoretske mogućnosti da bude izabran. Jer, pri svakom od tih izbora, što je valjda logično i normalno, boduje se iskustvo, a javnost u FBiH odlično zna da on tog iskustva nema.
Dakle, odgovor na pitanje ko bi bio u užem izboru da je VSTV kojim slučajem ocjenjivao kandidate za sudiju Ustavnog suda BiH je jasan. Vukoja ne bi imao šanse. Tu treba napomenuti i da se primjerice pri izboru sudija Ustavnog suda FBiH traži mišljenje o kandidatima, a za državni Ustavni sud ne vrijede ta pravila.
Zbog načina na koji se bira sudija Ustavnog suda BiH i lakrdije s najmanje kompetentnim kadrom s pravom se može zaključiti da je lakše postati sudija u Ustavnom sudu BiH nego u nekom općinskom sudu. I pošto se svakodnevno priča o nekom evropskom putu, nameće se pitanje može li u bilo kojoj evropskoj državi biti imenovan za ustavnog sudiju neko bez dana sudskog iskustva.
To bi trebalo reći i Mišljenje Venecijanske komisije, koje je u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zatražio Željko Komšić. U parlamentarnu proceduru je Klub DF uputio inicijativu da se sačeka s izborom sudije dok ne dođe Mišljenje Venecijanske komisije koja zasjeda 21. i 22. juna. No, HDZ-u, Trojki i satelitima se očito žuri, pa su odlučili da na sjednici 28. maja pokušaju završiti jedan od najopasnijih postupaka po budućnost države. Ne zato što je Vukoja opasan, nego zbog činjenice da je odan HDZ-u i da će bez sumnje njihove upute slušati u odlučivanju.
S obzirom na to da nam zastupnici Trojke pričaju razne priče perući vlastitu savjest zbog ugrožavanja interesa države, da pojasnimo kako bi izgledalo bodovanje da je to radio VSTV:
– 1 bod kandidatu koji ispunjava minimum radnog iskustva, što je bar tri godine rada nakon pravosudnog ispita;
– 3 boda kandidatu koji je stručni saradnik ili savjetnik u sudu;
– 5 bodova kandidatu koji je tužilac ili advokat;
– 8 bodova kandidatu koji je sudija istog ili višeg nivoa;
Šta bi bilo da je umjesto Trojkinih poslušnika rangiranje vršio VSTV? Naravno da bi rang lista bila dijametralno različita. Činjenica je isto tako da je komisija koja je rangirala tako da Vukoja bude odraz potpunog odsustva prava, odnosno o sudiji Ustavnog suda odlučivali su srednjoškolci, ljudi s tehničkim i drugim naukama koje s pravom nemaju nikakvih dodirnih tačaka.
Jasno je da bi po VSTV rangiranju drugi kandidati imali više bodova od Vukoje, jer to rangiranje daje prednost relevantnom iskustvu. Plastičan primjer je i izbor sudije Suda BiH, gdje je minimum osam godina sudijskog iskustva, a slijedeći te norme, sudija Ustavnog suda bi morao imati i više.
Trojka i HDZ svjesno idu na pokušaj izbora Vukoje prije Mišljenja Venecijanske komisije, a ozbiljnu ispomoć imaju u Aleksandri Martinović i Ustavnom sudu FBiH koji već mjesecima ignorišu podneske zastupnika na neustavnost i rad Predstavničkog doma mimo Poslovnika.
Te odluke morale su biti primarne u radu Ustavnog suda FBiH, ali ih i nakon zamolbi za ubrzano rješavanje Ustavni sud Federacije BiH još nije razmatrao. I tu dolazimo do klasičnog primjera na koji način postupaju politički odane sudije. Jer, prema informacijama koje smo čuli od više zastupnika, značajan broj sudija Ustavnog suda FBiH kontrolišu HDZ i Trojka, a oni im vraćaju ignorisanjem zahtjeva koji se tiču ustavnosti rada Predstavničkog doma.
Jasno je da šutnja Ustavnog suda Federacije BiH može prouzrokovati nenadoknadivu štetu i otvoriti mogućnost da odluke Predstavničkog doma jednog dana dođu na provjeru ustavnosti jer je taj sud propustio da na vrijeme reaguje i provjeri postoje li ustavne i poslovničke anomalije u djelovanju Predstavničkog doma.
Šteta će posebno biti nenadoknadiva nakon eventualnog imenovanja Vukoje. Odnosno, ozbiljne štete nastupit će i po demokratiju ako se nastavi koristiti autokratska verzija Poslovnika Predstavničkog doma Federacije BiH koja ograničava slobodu govora zastupnika, što je nonsens neviđen i u državama totalitarizma. Šteta može nastupiti i po funkcionisanje Parlamenta FBiH ukoliko se dugo bude čekalo s odlučivanjem pa se utvrdi da je bio konstituiran mimo poslovničkih procedura.
Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto bit će primarno odgovorni ukoliko kontrolu nad Ustavnim sudom BiH predaju HDZ-u. Zastupnici Trojke više neće moći izaći pred narod jer su pristali da izaberu Vukoju kao HDZ-ovog političkog ustavnog sudiju. I to moraju znati, jer ma kolikoj se nagradi nadali zbog podrške Vukoji, mandat im završava za dvije godine, a poslije će se vratiti u nahije prosječnosti.
Institucionalnu odgovornost ukoliko nekompetentni Vukoja bude izabran po neustavnim i Poslovniku suprotnim normama snose Aleksandra Martinović i sudije Ustavnog suda. Odgovornost će snositi i članovi rukovodstva Predstavničkog doma ma ko oni bili u datom trenutku, ali i članovi Komisije za izbor i imenovanje koji eventualno podrže da nekompetentni Vukoja bude jedini kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH.
Možda sarajevski trikolori računaju da će im podrška Vukoji kupiti vrijeme kod Čovića, ali neka dobro pogledaju oko sebe i na sat, bit će im lakše shvatiti da ta podrška znači njihovo strovaljivanje u historiju kao političke grupacije koja je državi BiH nanijela najveću štetu od Dejtona do danas!
