Je li zaustavljen evropski put BiH, što za BiH znači usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici i kakva je budućnost naše zemlje, za stranačku RTVHB analizirao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Osvrćući se na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, Čović je kazao da se ništa novo za Bosnu i Hercegovinu nije dogodilo.
„Ne mislim da se išta novo dogodilo do nastavka onih podjela, različitog gledanja na događanja u Domovinskom ratu pa i same zločine koji su se događali. Što se tiče genocida u Srebrenici, barem kada je u pitanju hrvatska strana, imali smo jasna stajališta oko toga pa i pri svojim odlascima tamo“, kazao je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH, pak, smatra da je rezolucija otvorila neke teme koje su, kako je kazao, već malo bile pod velom prašine. Upitao se i zašto neko danas pokreće takva pitanja te dodao da su se politički predstavnici Srba iz RS i Srbije osjetili pogođenima kao i veći dio srpskog naroda.
“Otvorili smo pitanje nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine. Praktično se pokazalo da mi nemamo strategije vanjske politike i da nemamo pravog zakona o vođenju vanjske politike. Pokazali smo da nemamo dosljednost i da ovisno od toga ko zastupa Bosnu i Hercegovinu u nekoj instituciji i ima svoj stav”, kazao je Čović, te dodao da su ministar vanjskih poslova i drugi ministri u Vijeću ministara BiH iznosili potpuno drugačije stavove po ovom pitanju.
“To je ono praktično što je BiH danas. Oživjeli smo ratne rane i potpuno drugačije gledamo na ono što je na ‘prostorima’ jednog, drugog ili trećeg naroda, a veže se za Domovinski rat”, kazao je Čović.
Sud jasno kazao što se dogodilo u Srebrenici
Upitan je li donošenje ove rezolucije način dolaženja do pomirenja, kao što su neki njeni zagovornici govorili, Čović je istaknuo da je evidentno da nije jer drugačije gledamo na odnose unutar Bosne i Hercegovine
„Mi bismo što prije trebali izići iz ovog ambijenta i ne smijemo se dugo zadržati u raspravi o Rezoluciji o Srebrenici“, kazao je Čović te dodao da je međunarodni sud jasno kazao što se dogodilo u Srebrenici te da što prije treba krenuti u procese koji nisu povezani sa spomenutom temom.
Sjesti za stol
Direktna posljedica usvajanja srebreničke rezolucije je pokretanje procesa “mirnog razdruživanja” između Rs i FBiH koji su pokrenule vlasti manjeg bh. entiteta na čelu s Miloradom Dodikom. Osvrćući se na moguće posljedice i rezultate ovakve inicijative, Čović je kazao da politička opcija koju predstavlja zagovara tezu da BiH mora djelovati kao jedinstven prostor koja će funkcionirati na uzusima Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma ili na neki drugi način ako smo se svi u stanju za takvo nešto dogovoriti.
Čović je također kazao da politički predstavnici sva tri naroda moraju ponovno zajedno sjesti i prisjetiti se onoga što su potpisali prije godinu i po dana.
“Što se prije otrgnemo pogled od naše historije, a okrenemo se budućnosti i integracijskim ambicijama, lakše ćemo zacijeliti neke rane”, mišljenja je Čović.
“Međunarodna zajednica treba nam kao prijatelj, ali mi moramo shvatiti da ne možemo voditi te nekakve alibi politike oslanjajući se na te međunarodne snage, kazao je on.
“Visoki predstavnik Christian Schmidt je u trenutku kada je BiH dobila pregovarački status s EU ničim izazvan nametnuo određene izmjene Izbornog zakona umjesto da je pustio da se domaći akteri dogovore oko nekih stvari koje su važne zbog Brisela i Evropske unije.
Domaći akteri trebaju voditi procese
Ambasada SAD-a u BiH reagirala je na najavu ponude o mirnom razdruživanju između Rs i FBiH ustvrdivši da oni garantiraju teritorijalni integritet BiH te da je to njen nacionalni interes. Upitan je li dobro da i dalje neka druga zemlja, međunarodni akter, treba garantitari teritorijalni integritet BiH, Čović je kazao da je dobro imati prijatelje te da je SAD najzaslužniji što je rat u BiH zaustavljen.
“Moglo se tu još svašta događati. Moramo, međutim, biti iskreni i kazati da naše strateške interese BiH ne možemo staviti u ruke bilo koga. Treba nastojati da se ti interesi podudaraju s interesima onih velikih, a bojim se da opet imamo problem ako se ne poklope i da će neko na nekoj maloj zemlji opet eksperimentirati”, rekao je Čović.
Kazao je da je dobro i što američki ambasador i ostali međunarodni zvaničnici garantiraju sigurnost u BiH, ali da je to, ponovno, posao domaćih aktera u Bosni i Hercegovini.
“Legitimno predstavljanje”
Čović je, osvrćući se i na sigurnosno stanje u BiH, pozvao međunarodne, a prije svega domaće aktere da svojim radom postignu da BiH funkcionira kao normalno funkcionalno društvo.
“Nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH i o tome šutite 16 godina. Neće moći, to treba riješiti. Nemate neka druga pitanja riješena kako bi bila osigurana potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nije dovoljno da neko kaže ‘da, nije dobro da Hrvatima Bošnjak bira člana Predsjedništva’. Treba sve učiniti da se to više ne dogodi, a ne onda postavljati dodatne uslove”, rekao je Čović.
Upitan do kada hrvatska strana, s obzirom na eroziju političkih prava bh. Hrvata kroz minule godine, može izdržati djelovanje kao vezivno tkivo između separatističkih i unitarističkih snaga, Čović je kazao da bi svaka druga uloga bila naivna.
“Hrvati nemaju luksuz vođenja neke druge politike, ni separatizma ni pričanja o nekim drugim podjelama. Danas, kada ja zatražim legitimno predstavljanje neki kažu to vam je treći entitet. Zašto ću se ja braniti od trećeg entiteta i što je problem treći entitet. Zagovarat ćemo ga, zašto ne. Ali, da bi se to zagovaralo moramo promijeniti Ustav. Kada ćemo stvoriti ambijent da i drugi vjeruju da to treba napraviti na taj način, rekao je Čović.
Upitan je li evropski put BiH zaustavljen, Čović je kazao da nije, ali da se čim su se domaći akteri dogovorili i dobili pregovarački status s EU pojavio vanjski akter s porukom ‘ja donosim odluku, ne vi’. Smatra da je nekim akterima stalo da BiH ostane tzv. poluprotektorat te da nije sama sposobna donositi odluke.
