Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 11 delegata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Rs“ broj 16/23), utvrdio da Rs nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Ustavni sud BiH održao je 30. i 31. maja 2024. godine 144. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjev dr. Denisa Bećirovića, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti “Službeni glasnik Rs” broj: 16/23.
Dr. Denis Bećirović podnio je 22. februara 2023. godine, Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska, iz razloga jer je smatrao da je osporeni zakon suprotan odredbama člana I/2, III/3.b), IV/4.a) i e) i VI/5. Ustava BiH i člana 2. Aneksa II. Ustava BiH. Ukazao je da je osporeni zakon formom i sadržajem istovjetan ranijem zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti „Službeni glasnik Rs“ br. 29/22, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim Odlukom o dopustivosti i meritumu broj: U-10/22, od 22. septembra 2022. godine, te da Rs nema ustavnu nadležnost za uređenje pravne materije koja je predmet osporenog zakona, te da ovaj zakon predstavlja nastavak neustavnog raspolaganja državnom imovinom na području tog entiteta.
Također, dr. Bećirović je naveo da se osporenim zakonom „ozakonjuje“ dosadašnje nezakonito djelovanje navedenog entiteta u odnosu na državnu imovinu, te da se pitanja državne imovine ne mogu uređivati preuzimanjem određenih pitanja u pravnim oblastima koja su u isključivoj nadležnosti države BiH.
Zatražio je od Ustavnog suda BiH da usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona, da utvrdi da osporeni zakon nije u saglasnosti s navedenim odredbama Ustava BiH, te da entitet Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za uređenje pravne materije koja je predmet osporenog zakona. Dr. Bećirović je zahtijevao da Ustavni sud, na osnovu odredbi člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, stavi van snage osporeni zakon i odredi da on prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku BiH“.
Također, dr. Denis Bećirović je u smislu člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (19 Pravila Ustavnog suda, tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi se osporeni zakon privremeno stavio van pravne snage do donošenja odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti, iz razloga pravne prirode spora o ustavnosti; kontinuiranog kršenja relevantnih odredbi Ustava BiH; eklatantnog kršenja Sporazuma o sukcesiji između BiH, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Slovenije i Savezne Republike Jugoslavije (koji je odlukom Predsjedništva BiH ratificiran 28. novembra 2001. godine), Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i drugih pravnih propisa relevantnih za pravno uređenje državne imovine; opetovano neizvršavanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda, te nepoštovanja nadležnosti Bosne i Hercegovine za uređenje pravne oblasti koja je predmet ovog ustavnog spora. Dr. Bećirović je smatrao da bi primjenom ovog zakona mogla nastati nepopravljiva šteta po nepokretnu državnu imovinu.
Objavljivanjem ove odluke Ustavnog suda BiH u „Službenom glasniku BiH“, osporeni zakon prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda BiH, stoji u saopćenju Bećirovićevog kabineta.
