Vijesti

Analitičar: “Pazite na Balkan, to je sljedeća tačka žarišta na svijetu”

 

Kada se razmatra sigurnost i stabilnost Evrope, prva stvar koja pada na pamet je ruska invazija na Ukrajinu. Međutim, oko 1.000 kilometara jugozapadno od linija fronta u Ukrajini “sprema se još jedna evropska sigurnosna kriza”, piše viši saradnik na Hudson institutu u Washingtonu, Luke Coffey. On smatra da bi se situacija na Balkanu, a posebno u BiH, u narednih nekoliko sedmica mogla “početi zagrijavati”.

Coffey, koji analizira nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, s fokusom na Evropu, Evroaziju, NATO i transatlantske odnose, ističe u analizi da je Balkan podložan nestabilnosti i da se suočava se sa mnogim ekonomskim izazovima. Navodi da “etničke, vjerske i sektaške nesuglasice ostaju izvor trvenja u društvu”, te da je također ovaj region podložan uticaju vanjskih aktera i da “Rusija, SAD, Kina i Turska, između ostalih, imaju interese i imaju uticaj u regionu”.

Balkan je dobar primjer nezavršenog posla Evrope u pogledu evroatlantskih integracija. Djelomično bi to mogao biti izvor trenutnih poteškoća u regionu”, smatra on.

Objašnjava da su Hrvatska i Slovenija članice EU i NATO-a, da su Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora u NATO-u, ali ne i u EU, da Kosovo teži članstvu i u EU i u NATO, te da Srbija “ostaje čvrsto u ruskoj sferi uticaja, služeći kao uporište Moskve u regionu, ali povremeno šalje signale da želi da se približi EU”.
Zatim ističe Bosnu i Hercegovinu kao “najkomplikovaniju” među zemljama regije.
“Iako je započela formalne procese za pristupanje i EU i NATO-u, postignut je mali napredak. Poput svojih susjeda, suočava se s mnogim društvenim i ekonomskim izazovima i, kao što se može očekivati, ovi izazovi su pogoršani sektaškim podjelama unutar zemlje koje podstiču oni izvan nje”, piše on.
“Dodikovu retoriku treba shvatiti ozbiljno”
Coffey objašnjava strukturu BiH, te navodi da se predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) već dugo zalaže za otcjepljenje i da je posljednjih godina poduzeo korake kojima podriva legitimne državne strukture zemlje stvaranjem paralelnih institucija unutar entiteta.
Navodi se da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila novi izborni zakon, koji se smatra neustavnim, i uspostavila pravni okvir za održavanje referenduma, “za koji mnogi strahuju da bi mogao biti iskorišten za buduće glasanje o nezavisnosti”.

“Ne samo da ove mjere potkopavaju državni suverenitet Bosne i Hercegovine, one prijete da unesu nestabilnost na Balkan ugrožavajući uspjeh Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine”, navodi se.
Coffey ističe da je jedna od potencijalnih “tačaka žarišta” koje bi mogle poslužiti kao “izgovor” za nove nestabilnosti u regionu nacrt rezolucije o kojem raspravlja Generalna skupština UN-a, a kojom se predlaže da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici”. Ističe da je Dodik prijetio otcjepljenjem ukoliko Generalna skupština UN usvoji rezoluciju.
“S obzirom na njegovu dosadašnju retoriku po pitanju nezavisnosti Republike Srpske, njegove prijetnje treba shvatiti ozbiljno”, smatra ovaj analitičar.
Zatim Coffey objašnjava da politička elita u Srbiji često govori o o svojoj viziji takozvanog “srpskog sveta”, u čijem centru je Beograd, te da postoji zabrinutost da bi glasanje u Generalnoj skupštini UN-a “moglo uvjeriti Dodika da je pravo vrijeme za proglašenje nezavisnosti od Bosne i Hercegovine i formiranje zajednice sa Srbijom”.
“Takav potez bi bio poguban za region. Ponovno iscrtavanje granica na osnovu etničkih i sektaških linija otvorilo bi Pandorinu kutiju”, upozorava on.

“Efekti prekrajanja granica Bosne i Hercegovine i Srbije osjetili bi se i drugdje. Ovo je posebno tačno u drugim regionima Balkana, kao što su Kosovo, sa srpskom manjinom, Makedonija, sa svojim etnički albanskim regionima, pa čak i Srbija, sa većinskim muslimanskim regionom Sandžaka i regionom Vojvodine”, dodaje.
Coffey navodi da je međunarodna zajednica od 1990-ih mnogo uložila kako bi osigurala da Balkan ostane miran i stabilan.
“Sa sadašnjim fokusom međunarodne zajednice na Ukrajinu, Iran, Tajvan i Gazu, ne bi trebalo zanemariti Balkan. U narednih nekoliko sedmica stvari će tamo početi da se zagrijavaju”, upozorava on.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button