Elmedin Konaković pisao svim ministrima vanjskih poslova država koje glasaju u UN-u: Genocid ne smije biti predmet tumačenja
Duboko smo zabrinuti što postoje neke države koje pokušavaju sabotirati usvajanje ove rezolucije, time izazivajući izazove sudovima i kvalifikacijama međunarodnih krivičnih sudova, rekao je on.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković uputio je pismo svim ministrima vanjskih poslova država koje glasaju u UN-u u kojem je poručio da se genocid u Srebrenici desio u zaštićenoj zoni UN-a, tamo gdje nam je međunarodna zajednica garantovala sigurnost, da je presuda za genocid je zvanična i ne može se na različite načine interpretirati, te da oni koji to rade nemaju ljudskosti i apsolutno ne poštuju međunarodno pravo.
Njegovo pismo u nastavku prenosimo u nastavku:
Kao što možda znate, Generalna skupština Ujedinjenih nacija će u narednim sedmicama glasati o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli označava kao “Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine”.
Želim vas podsjetiti da je genocid počinjen u julu 1995. godine u “sigurnoj zoni” Srebrenica pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Više od 8000 dječaka i muškaraca je brutalno pogubljeno, hiljade je prisilno raseljeno, cijele porodice su uništene, njihovi domovi razoreni, zajednice razorene. Sudbina bosansko-muslimanskog naroda u UN-ovim “sigurnim zonama”, uključujući enklave Srebrenica i Žepa, simbol je propale obećane zaštite i vjere u zaštitu međunarodne zajednice.
Brojni počinitelji su dovedeni pred lice pravde, a najgnusniji zločin – sistematsko ubijanje bosansko-muslimanskog stanovništva u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica – pravno je priznat kao genocid od Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i ne smije biti predmet tumačenja. Ove presude su jedinstveno i specifično obrazloženje za uspostavu “Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine” i usmjeravanje rezolucije samo na Srebrenicu i ono što se dogodilo 1995. godine.
Nažalost, još uvijek se suočavamo sa negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca, stoga se moramo udružiti kako bismo eliminirali takve ideologije. Nacrt rezolucije koji će biti predstavljen 2. maja pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija predstavlja priliku da genocid u Srebrenici postane trajni dio kolektivne memorije čovječanstva kroz uspostavu Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
S obzirom na odluku da se 7. april odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Ruandi 2003. godine (dodatno izmijenjen kao Međunarodni dan sjećanja na genocid nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine 2018. godine), čvrsto vjerujemo da bi Generalna skupština UN-a trebala istovremeno odrediti 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, što bi vodilo ka 30. godišnjici genocida u Srebrenici.
Čvrsto vjerujem da će uspostava ovog dana komemoracije značajno doprinijeti miru i sigurnosti. Ova rezolucija je takav pokušaj.
Duboko smo zabrinuti što postoje neke države koje pokušavaju sabotirati usvajanje ove rezolucije, time izazivajući izazove sudovima i kvalifikacijama međunarodnih krivičnih sudova. Lideri tih nekoliko država koji se protive komemoraciji žrtava genocida pokazuju nedostatak svijesti i ljudskog dostojanstva, namjerno podstičući nepovjerenje i tenzije, što predstavlja prijetnju pomirenju i regionalnom miru i sigurnosti. Baš kao što su suočavanje sa zločinima holokausta i genocida nad Tutsijima u Ruandi pokazali, kroz primjer Srebrenice, da svijet ima sposobnost da prepozna svoje greške, da zajednice mogu ponovo izgraditi, i da civilizacija ima snagu da preuzme odgovornost i pokaže poštovanje prema žrtvama.
Vaša ekselencijo, želio bih zamoliti podršku vaše zemlje za određivanje 11. jula kao “Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine”. Usvajanje ove rezolucije će ojačati vjeru u institucije Ujedinjenih nacija. Svijet to treba, mi to trebamo. Sada više nego ikad, rekao je Elmedin Konaković.
