Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i bivši član Predsjedništva BiH u intervjuu izjavio je da se mudrim i složnim radom može izgraditi država i ekonomija koja će ohrabriti mlade ljude da se vraćaju u BiH.
Ukazao je i na važnost jedinstva među političarima koji Bosnu i Hercegovinu smatraju domovinom, posebno u ovim izazovnim vremenima kada se napada na državu i njen ustavno-pravni poredak, te je, između ostalog, poručio da je bosanskohercegovačkim muslimanima svakako mjesto u Evropi, jer su i oni “suvlasnici dionica” u evropskoj kulturi i tradiciji.
Govorio je i o otvaranju pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom, potezu visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je donio odluku o izmjeni Izbornog zakona koja se odnosi na integritet izbornog procesa, te pritiscima na Ustavni sud BiH.
Također se dotakao i pitanja ugovora Islamske zajednice s državom BiH, položaja Bošnjaka u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, ali i stradanjima u Gazi.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je donio odluku o izmjeni Izbornog zakona koja se odnosi na integritet izbornog procesa. Jeste li očekivali da će se to desiti ili ste se nadali da će u Parlamentu BiH biti usvojen prijedlog SDA? Kako komentarišete reakcije SNSD-a i HDZ-a na izmjene Izbornog zakona?
Očekivao sam da će Schmidt nametnuti tehničke izmjene, jer je on to obećao, uz poziv parlamentarnim strankama da to prvo one pokušaju usvojiti, da to bude “domaći proizvod”. SDA je to i učinila, mada su šanse za uspjeh bile male, s namjerom da se i to pokuša, ali i da se na čistinu istjeraju oni koji se protive izmjenama. Sadržaj koji je visoki predstavnik nametnuo je dobar, i u suštini je skoro isti kao i SDA-ov. Njime se jako sužava prostor za izborne krađe, manipulacije, za mogućnost da stotine hiljada glasačkih listića budu namjerno upropašteni i proglašeni nevažećim.
SNSD i HDZ su se od početka odupirali, naročito SNSD, ali se i “Trojka” pridružila. Nakon dogovora na Dodikovom imanju u Bakincima zajednički su spriječili usvajanje SDA-ovog prijedloga u hitnoj proceduri. Zašto su se odupirali, sasvim je jasno – zato što ne žele ispustiti mogućnost koju su do sada obilato koristili, dopisivanje i naknadno zaokruživanje svojih kandidata, kojekakve “bugarske vozove” i slične manipulacije. HDZ će pokušati putem utjecaja koji ima u institucijama Evropske unije poništiti OHR-ove izmjene, i neće uspjeti. Trojka se već posula pepelom i hvali izmjene. Ostat će Dodik sam u još jednom sudaru s međunarodnom zajednicom koji će dodatno degradirati njegovu poziciju, i poziciju onih koji ga podržavaju.
HDZ po svaku cijenu želi izmjene Izbornog zakona ali po svojim mjerama. Kako na to gledate i šta se u takvim namjerama krije?
Priča o “ugroženosti Hrvata u BiH” je krenula od neutemeljene tvrdnje da Hrvat u Predsjedništvu BiH treba biti izabran od strane Hrvata jer on predstavlja Hrvate. Tu mantru ponavljaju Milanović i Plenković, ali to nije tako. Bošnjak, Srbin i Hrvat u Predsjedništvu BiH predstavljaju sve narode, sve građane i cjelokupnu državu Bosnu i Hercegovinu.
Presude Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić – Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić i Kovačević, koje traže da se ide dalje u smjeru građanskog predstavljanja, i u tom smjeru ćemo morati ići ako želimo napredovati na evropskom putu BiH.
Evo, prije nekoliko dana našoj zemlji su otvoreni pristupni pregovori s EU. Jeste li optimista kada je riječ o putu BiH prema EU, šta u konačnici otvaranje pregovora znači i gdje smo mi zapravo sada? Kada je realno očekivati da budemo članica EU i šta je s NATO putem?
regovori biti otvoreni. Neke zemlje na početak čekaju godinama. Potrebno je prije toga ispuniti svih 14 prioriteta Evropske komisije, među njima i onaj o supremaciji države nad entitetima koji je u ovom času neprihvatljiv političarima iz RS-a. A kada pregovori i počnu, donijet će mukotrpan reformski put koji je u ovom trenutku, i s ovom konstelacijom politika i političara, neostvariv, ili će ići puževim korakom. Politike koje oličava Milorad Dodik će morati biti nadjačane da bismo postigli stabilnost u BiH i na Balkanu, i da bi se evropski put BiH ubrzao. Ista stvar je i s NATO putem koji je faktički s novom vlašću stavljen na čekanje
Prema posljednjem popisu stanovništva Bošnjaci čine polovinu stanovništva. No, moram Vas pitati, šta mislite da li Evropa želi da u srcu ima muslimansku zemlju, s obzirom na to da svjedočimo porastu islamofobije u cijelom svijetu, a što potvrđuju i brojni izvještaji?
BiH nije muslimanska zemlja, ali jeste i muslimanska. Raste islamofobija, ali imamo i snažnu potrebu Evrope da dokaže kako nije uskogruda i ksenofobna. Evropa se bori sama sa sobom, bori se za opstanak vlastitih vrijednosti. Vjerujem da će rigidni desničari biti nadvladani, jer ne nude ništa dobro, ni Evropi, niti svojim nacijama.
Bošnjaci su Evropljani, starosjedioci, ovo je naš kontinent. Uz to, evropska kultura ima i snažnu komponentu koju su unijeli muslimani, pa je i ta kultura naša. Evropske kulture, kakvu poznajemo, ne bi bilo bez te komponente, bez doprinosa muslimana u matematici, astronomiji, hemiji, medicini, filozofiji, gastronomiji itd. Kompjuteri bi stali bez upotrebe nule, moderna muzika je nezamisliva bez gitare, higijena bez sapuna, dakle bez vrijednosti i elemenata koje su muslimani donijeli i unijeli u nju.
Mi smo podnijeli žrtvu viteški se boreći i ne uzvraćajući na zločine, bili smo svjetlo u balkanskom mraku. Te neupitne činjenice su temelj za naš opstanak i za našu ravnopravnost u evropskoj porodici.
Molim Vas da se osvrnete na stanje u državi. Kako vidite situaciju, posebno sigurnosnu? Šta su nam prijetnje i kako na njih odgovoriti?
Ozbiljna prijetnja je uporni srpski nacionalizam koji teži dominaciji nad narodima s kojima Srbi žive izmiješani po principu “svi smo ravnopravni, ali su Srbi najravnopravniji”. U XXI vijeku, u civiliziranoj Evropi taj nacionalizam bazira sistem vrijednosti na mitovima, legendama, aparthejdu, dominaciji nad drugima. Odgovor je u sinergijskom djelovanju probosanskih i proevropskih snaga, u civilizicijskom pristupu koji će promovirati jednakost ljudi i vladavinu zakona i te vrijednosti suprotstaviti srednjovjekovnim vrijednostima. Imamo civilizirani svijet uz sebe, imamo mirovni sporazum i obavezu sila i velesila koje su mu svjedoci, imamo interes tih sila i velesila da se mir i stabilnost sačuva, a BiH i Balkan reformiraju i organiziraju na način da mogu postati dijelom uređene Evropske unije.
A, kako se oduprijeti i sačuvati institucije države od politika koje ne žele dobro ovoj zemlji?
Snage koje već deceniju i po oličava i predvodi Milorad Dodik pokušavaju usporiti i umoriti državu Bosnu i Hercegovinu i patriote koji stoje iza nje. Ali naš otpor je u većoj mjeri usporio i umorio stranu koju predvodi Dodik. Ovih dana taj umor postaje vidljiv i opipljiv. Dakle, treba izdržati.
Oni je imaju, i to kvalitetnu alternativu, dobro uređenu državu koja garantuje mir i prosperitet njima i njihovim potomcima. Prihvatit će tu alternativu na kraju.
Šta je s povratnicima, na djelu je diskriminacija, u više navrata ugrožena im je bila sigurnost, protjeruju se iz vlasti… Kako se došlo do te situacije da oni koji su podnijeli najveću žrtvu tokom agresije na našu zemlju, koji su preživjeli genocid, sada budu dovedeni u situaciju da se moraju boriti za goli opstanak?
Za goli opstanak smo se borili prije tri decenije, danas se borimo za ravnopravnost u dijelu BiH koji se zove Republika srpska. Postepeno, sporo i mukotrpno se uklanjaju relikti rata. Aparthejd je još jak, ali ima pomaka. Kroz Federalno ministarstvo za izbjeglice u vremenu Edina Ramića je utrošeno preko 100 miliona KM za podršku održivom povratku i rezultati su vidljivi, crkva u Konjević-Polju u dvorištu nane Fate je prije nekoliko godina uklonjena, sudovi donose presude da se u školske knjižice upisuje Bosanski jezik, tužilaštvo je podiglo optužnice protiv policajaca koji su se nasilno ponašali prema maloljetniku u Osmacima itd.
Slučaj smjene Hamdije Fejzića ostao je bez neke velike reakcije od strane međunarodne zajednice? Kakve to poruke šalje onima koji iz RS žele da ovakvom politikom otjeraju povratnike?
Lošu, naravno. Od međunarodne zajednice treba tražiti da radi svoj posao.
Tu postoji velika rezerva koja još nije iskorištena kada su u pitanju glasači na budućim izborima i kada je u pitanju ekonomska snaga povratnika u RS. Dobro organizovana dijaspora može u jednom danu, onom izbornom, potpuno promijeniti sliku stanja u zakonodavnim tijelima RS-a i Bosne i Hercegovine Svjedoci smo i da su iz Ustavnog suda BiH došla upozorenja da je ova institucija pod pritiskom te da su u toku udari na ovu pravosudnu instituciju, može li i kako Dodik uspjeti u svojim namjerama da istjera strane sudije? Šta bi to značilo?
Ustavni sud organiziran onako kako to traže SNSD i HDZ bi značio uklanjanje posljednje brane secesionističkim politikama Milorada Dodika. Niz odluka NSRS o vraćanju nadležnosti s nivoa BiH na nivo RS-a je u 2022. godini, po apelacijama poslanika iz SDA, poništio Ustavni sud. Ako se, zarad trenutačnog postizanja mira u kući, popusti pred Dodikom, sljedeće separatističke odluke NSRS-a će ostati na snazi. Naravno, mogao bi ih poništiti OHR, ali njegov autoritet je oslabljen i on će prije ili kasnije napustiti BiH.
Dok ste bili u Predsjedništvu BiH uspjeli ste na dnevni red staviti pitanje ugovora Islamske zajednice BiH s državom. No, do danas to pitanje nije riješeno. Šta se tada dešavalo, šta je bilo sporno i vidite li u tom ugovoru išta sporno? Koji su po Vama razlozi zašto IZ u BiH još uvijek nije potpisala ugovor s državom?
Sporna su bila specifična prava muslimana i Islamske zajednice koja se moraju poštovati ako želimo biti državom koja poštuje ljudska prava, multietničnu matricu BiH i jednakost građana. Muslimani imaju obavezu obavljanja dnevnih namaza, džuma-namaza, muslimanke imaju obavezu striktnog odijevanja, Islamska zajednica posjeduje vakufe itd. Nije bilo spremnosti da se tim potrebama i specifičnostima izađe u susret.
