Bosna i Hercegovina ima dvije najvažnije prednosti nakon otvaranja pregovora sa EU, hoćemo li znati to naplatiti?

Otvaranje pregovora s Evropskom unijom dobar je signal stranim investitorima, ali bez ozbiljnog rada oni mogu trajati godinama, pa čak i decenijama

Na preporuku Evropske komisije, Evropsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. No, da bi država saznala tačan datum početka pregovora, još će sačekati i zemlja i građani i institucije. A koliko će sačekati, to u ovom trenutku vjerovatno ne zna niko ni u Bruxellesu ni u Sarajevu. Država je teškom mukom ispunila tri od četiri uslova koje je pred BiH stavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prilikom posjete Sarajevu krajem januara. Poručeno nam je da trebamo otvoriti pregovore sa Frontexom o jačanju sigurnosti na granicama, što smo i uradili. Usvojili smo i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u državnim institucijama, a progledano nam je kroz prste, bar zasad, što nije postignut konsenzus o zakonu o sudovima Bosne i Hercegovine.

DVIJE PREDNOSTI
U preporukama (ne uslovima ovaj put) Evropskog vijeća, Evropska komisija se poziva da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. A Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka. Neki od njih, kao što je usvajanje izmjena Zakona o VSTV-u, Zakona o sukobu interesa, te unapređenja rada na upravljanju granicom i migracijama, već su završeni. Ostao je upravo zakon o sudovima, zatim preduzimanje odlučnih koraka na jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, osiguranje zabrane torture – posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, garantovanje slobode izražavanja i medija, te zaštite novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima. Potrebno je, također, osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU, ali i pored već usvojenih izmjena usvojiti i novi zakon o VSTV-u, koji bi bio u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije.

No, da ne budemo odveć pesimistični, otvaranje pregovora i bez tačnog datuma za početak itekako ima svojih prednosti. Analitičar EU integracija Adi Ćerimagić kaže da su se tokom ranijih rundi proširenja istakle dvije najvažnije prednosti otvaranja pregovora. Prva je tehnička, finansijska i politička podrška za sustizanje potrebnog nivoa pripremljenosti za članstvo u EU, a druga je jasna sigurnost da bi država u roku od pet do deset godina mogla postati punopravna članica Unije.

– Obje prednosti pokretale su mehanizme, davale okvir i cilj javnoj upravi i vladama, te donosile veće strane investicije i osjećaj da se zemlja kreće u pravom smjeru. U primjeru, recimo, Hrvatske, stvari su se zaista i pomjerale u pravom smjeru. U slučaju Srbije, ali i Crne Gore, nažalost, nije se mnogo desilo, poručuje Ćerimagić.

Jasan je i da otvaranje pregovora ne donosi otvaranje novih evropskih fondova, ali da “ima prilike za tehničku pomoć u prilagodbi EU standardima, u otvorenim poglavljima”. No, ne radi se o značajnoj novčanoj razlici.

Ukrajina je pripremila sve i skoro godinu ima prednosti nad BiH u ovom momentu na evropskom putu. Ali, sve je stvar dobrih pregovora, kaže Aćimović

– Drugi vid je povećanje stranih investicija zbog izvjesnosti da će se država usklađivati sa EU standardima i pristupiti porodici zemalja članica Unije, dodao je Ćerimagić.
Zeleno svjetlo je dobar signal za međunarodne finansijske institucije i ulagače, smatra direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Elvira Habota. Dodaje da to jača kredibilitet države.

– Nakon što smo dobili status kandidata, imali smo blago povećanje kreditnog rejtinga BiH, koji je zadržan i ovu godinu. Sa otvaranjem pregovora o pristupanju moglo bi se očekivati dodatno povećanje, a što bi moglo biti i dobar motor za provođenje reformi koje su dio EU agende, smatra Habota.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe kako vjeruje da će otvaranje pregovora donijeti BiH unutarpolitičku stabilnost.

– To bi dalo sigurnost stranim investicijama i to je zamah koji bi pospješio ekonomiju, uz pristup izdašnim fondovima EU. Otvaranje pregovora zahtijeva i ozbiljan rad, a ukoliko on izostane, onda će se pregovarati godinama, pa i decenijama, upozorava Topić.

Do punopravnog članstva u EU svaka država kandidatkinja dužna je preuzeti cijelu pravnu tekovinu i pokazati sposobnost za efektivnu primjenu

Primjere naša zemlja ima u najbližem susjedstvu. Crna Gora i Srbija davno su otvorile pregovore sa EU, ali ni nakon više od deset godina nisu postale članice. Crna Gora ih je počela 29. juna 2012, a Srbija 21. januara 2014. godine. Beograd je do sada otvorio tek 22 poglavlja (od 35), a dva su privremeno i zatvorena.
Ako država do trenutka stupanja u punopravno članstvo zbog opravdanih razloga ne može u potpunosti primijeniti pravnu tekovinu u pojedinom poglavlju pregovora, tokom pregovora u tom poglavlju može zatražiti prelazna razdoblja, odnosno dodatni period za potpuno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva. Nakon otvaranja pregovora, slijedi faza pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva države kandidatkinje s pravnom tekovinom EU, odnosno takozvani screening. Taj proces može trajati od jednog dana do nekoliko nedjelja, a svrha je utvrđivanje razlika u svakom poglavlju pregovora između EU i zakonodavstva države kandidatkinje.

PRIMJER SLOVENIJE
U analizi puta koji je pred BiH, prof. dr. Emir Hadžikadunić, doktor međunarodnih odnosa, za Radio Sarajevo je naveo da još nije jasan stepen usaglašenosti pravnog okvira BiH sa evropskim standardima. Suština je da će proces screeninga to utvrditi, te da složenost ilustrira primjer dobro uređene Slovenije, “države koja je usvojila i provela 227 zakona i provedbenih propisa kako bi zatvorila samo jedno pregovaračko poglavlje – Slobodni protok roba”.

Kada je screening u pitanju, ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović na primjeru Ukrajine daje sliku mogućeg proaktivnog pristupa. Navodi da je Ukrajina “iskoristila trenutak i prije dobijanja datuma zvaničnog početka pregovora te završila samoprovjeru prije zvanične provjere usklađenosti zakonodavstva sa EU”.

– Mislim da i mi to možemo, jer je to stvar dogovora sa Unijom. Ako je napravljena iznimka za Ukrajinu, zašto ne bi bila i za BiH. To je stvar dobrih pregovora. Pregovaračka grupa je jako važna, ne samo zbog otvaranja pregovora i tehničkog dijela već i zbog kriznog menadžmenta saradnje s Evropskom unijom. To je krucijalno, smatra Aćimović.