Osim Dodik asada otvorenu sumnju izražavaju i iz HDZ-a BIH. Jedna od čelnih ljudi ove stranke, također čovjek s američke crne liste, Marinko Čavara.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik od samog je starta protiv izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa, kao i namjere da odluko o promjenama donese visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Različiti oblici elektronskog glasanja postoje u 11 zemalja u Evropi, a koristi se samo u četiri države članice EU”, rekao je ranije Dodik te dodao da korištenje biometrije na glasačkom mjestu ne postoji ni u jednoj evropskoj državi.
“I nemojte reći da je sistem zaštićen – nije. Čim postoji server, postoji i memorija. Zašto onda toliko insistiranje da BiH i u ovome bude mimo svijeta? A, ključno pitanje, kakve veze s integritetom izbornog procesa ima Schmidt? Da ne želi možda da zna ko su građani koji ne glasaju za opcije koje on preferira”, poručio je Dodik.
No, osim Dodik asada otvorenu sumnju izražavaju i iz HDZ-a BIH. Jedna od čelnih ljudi ove stranke, također čovjek s američke crne liste, Marinko Čavara.
“Što se tiče Izbornog zakona, mi mislimo da se kroz integritet izbornog procesa mora doći do toga da se izaberu zaista oni predstavnici za koje su glasovali oni koji glasaju. To su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Sad se promatra kao da su svi nepošteni koji izlaze na izbore, a da će biti pošteni oni koji kontroliraju softvere i moderne tehnologije. S druge strane postoje informacije da je oprema već tu, da je neko nabavio, da je neko uložio milione, da je sad treba instalirati. Mi jesmo za moderne tehnologije, ali kroz normalne procedure i za nabavku te opreme. Postojeći izborni zakon osigurava integritet izbornog procesa, a tim da imamo CIK koji u sastavu izmijenjenom nije zakonit. Mi smatramo da treba promijeniti članove koji nisu legalno izabrani, rekao je Čavara.
Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić za Vijesti.ba je rekao da je visoki predstavnik sam izjavio da ga zemlje EU sprečavaju u donošenju odluke o integritetu izbornog procesa, dok su SAD s druge strane to tražile.
“Zapravo je pravo pitanje, da li uopće više postoji visoki predstavnik za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Sada će se pokazati da li će donijeti tu odluku, on je navikao da odluke donosi u Federaciji”, navodi Efendić.
(Vijesti.ba)
