UOČI PROMOCIJE EDICIJE “HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”: Na ovom djelu radilo 47 doktora nauka
Nosilac projekta je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, a najveći dio naučnih saradnika, doktora nauka iz Instituta za historiju predvode urednički tim, odnosno dio su autorskog tima.
U Sarajevu će u četvrtak biti svečano promovirana edicija „Historija Bosne i Hercegovine“, izdanje u šest tomova Instituta za historiju Univerziteta uz Sarajevu (UNSA) koje predstavlja prvu institucionalnu historiografsku sintezu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.
Riječ je o generacijskom projektu, kako ga autori nazivaju, na kojem su aktivno radili posljednje dvije i po godine, a posebna vrijednost djela je svakako to što su ga pisali domaći autori, odnosno 47 doktora nauka, devet urednika, a stručno mišljenje na rukopis dalo 11 recenzenata.
Zašto je ovo generacijski projekat, pojašnjava za Anadoliju glavni i odgovorni urednik izdanja i direktor Instituta za historiju UNSA Sedad Bešlija,koji podsjeća kako se pola vijeka čekalo na sintezu historije Bosne i Hercegovine.
Edicija ‘Historija Bosne i Hercegovine’ se može tretirati kao generacijski projekat zbog činjenice da najmanje 50 godina čekamo da esnaf historičara u BiH napiše sintezu historije Bosne i Hercegovine, što je moguće sveobuhvatnije, a to znači od prahistorijskih vremena, od prvih pisanih i nepisanih, materijalnih i nematerijalnih tragova postojanja čovjeka na prostoru Bosne i Hercegovine pa sve do recentne prošlosti“, kaže Bešlija.
Generacijski projekat
Napominje kako se obično, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, historijska istraživanja završavaju sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Mi smo ovdje napravili možda i korak dalje i imamo jedno viđenje i perioda iza 1995. godine, u smislu ključnih političkih procesa u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na demografske posljedice agresije i rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995“, navodi Bešlija, te dodaje:
Kada se pogleda historiografija u Bosni i Hercegovini, aktivnosti institucija koje se bave historijom, nismo imali jedan ovakav projekat koji bi okupio veći broj doktora nauka iz historijske i drugih srodnih oblasti koji bi bili spremni da u jednom relativno kratkom vremenskom periodu napišu bosansku prošlost i da to uokvirimo u ono što se zove sintetski pristup, dakle jedno zaokruženo obrazovanje iz oblasti historije Bosne i Hercegovine. To je ključna činjenica zbog čega možemo nazvati ovaj projekat generacijskim.“
Nosilac projekta je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, a najveći dio naučnih saradnika, doktora nauka iz Instituta za historiju predvode urednički tim, odnosno dio su autorskog tima.
“Mi smo poslali poziv svim relevantnim istraživačima u Bosni i Hercegovini, prema odluci urednika. Imali smo kriterije, a to su da dolaze iz Bosne i Hercegovine i da su doktori nauka, najveći dio se odazvao. Dakle, radi se konkretno o 47 autora doktora nauka iz 17 institucija koji, dakle, rade u 17 različitih institucija na prostoru Bosne i Hercegovine“, kaže Bešlija.
U etničkom i nacionalnom smislu, ono što javnost u Bosni i Hercegovini može svakako više zanimati, u projekat su uključeni autori iz svih etničkih skupina u Bosni i Hercegovini.
„Imamo autore i recenzente koji dolaze s prostora cijele Bosne i Hercegovine. I to je ono što ovom projektu daje dobrim dijelom bosanskohercegovački karakter“, dodaje Bešlija.
Na pitanje koliko je značajna činjenica da se historijom bavimo na jedan institucionalan način, Bešlija kaže kako je to vrlo važno, napominjući također da je Institut za historiju predvodnik historiografskih istraživanja u BiH.
Bavimo se intenzivno temama koje nisu do sada obrađene u historiji Bosne i Hercegovine ili koje su obrađivane ali sada to činimo na jedan novi, temeljitiji način, imajući u vidu da su nam arhivi dostupniji, možda više nego ikada i smatram da to radimo uspješno“, ističe Bešlija.
Doprinos historiografskoj produkciji
Naglašava također kako ovaj projekat pokriva ono što je deficitarno u historiografskoj produkciji u Bosni i Hercegovini: „Deficitaran je pristup enciklopedijskog, leksikografskog, hronološkog karaktera. Dakle, nemamo enciklopedija, hronologija, nemamo leksikona historije Bosne i Hercegovine. Zbog toga je ova edicija i ova sinteza na neki način put ili početak određenog puta. U historiografskim istraživanjima tog općeg i sintetskog karaktera, nadam se da će ovaj projekt biti samo početak i da ćemo mi u skorije vrijeme dobiti i enciklopediju Bosne i Hercegovine, hronologiju historije Bosne i Hercegovine i historijski leksikon Bosne i Hercegovine. Da jednostavno idemo ka zaokruživanju znanja koje do sada imamo.“
Napominje kako će tu svakako uvijek biti i novih istraživanja i novih pogleda bosanskohercegovačkih autora.
Promocija izdanja „Historija Bosne i Hercegovine“ zakazana je za četvrtak, 28. decembar, u sarajevskoj Vijećnici s početkom u 19 sati.
Očekuje se da će svim zainteresiranim ovo djelo biti dostupno do kraja januara, a već ga je moguće naručiti na web-shopu Instituta za historiju ili putem e-maila, dok će do kraja godine narudžbe biti moguće po promotivnoj cijeni od 200 KM.
Edicija se sastoji od šest tomova (oko 2.250 stranica) naslovljenih: „Prostor Bosne i Hercegovine u prahistoriji i antici, “Srednjovjekovna Bosna“, „Bosna u osmansko doba“, „Bosna i Hercegovina u austrougarsko doba“, „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1918-1945) i „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1945-1995)“.
