DODIKOV SAVJETNIK “GOST” KOD KUSTURICE, SPOMINJAO I ČOVIĆA: „Predsjednik HDZ-a javno se pridružio Dodiku sa zahtjevom da…“
DODIKOV SAVJETNIK KOD KUSTURICE SPOMINJAO I ČOVIĆA: „Predsjednik HDZ-a javno SE pridružio Dodiku sa zahtjevom da…“
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na posljednjem pretresu u Sudu BiH jasno i glasno dao do znanja da je sila neefikasan način da se može koristiti u sudu, izjavio je Dodikov savjetnik Pero Simić.
Simić je kazao da je „glavni pretres u predmetu protiv Dodika odgođen u Sudu BiH, jer tužioci nisu bili spremni za uvodne riječi, a Dodikova odbrana je tražila njihovo izuzeće“.
To političko siledžijstvo koje je na sceni u Sudu BiH, kako je sada opšte poznato, režirano je od kolonijalnog diktatora, nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i njegovih međunarodnih suflera. Zato je predsjednik Dodik na posljednjem pretresu u Sudu BiH jasno i glasno dao do znanja da je sila neefikasan način da se može koristiti u sudu, naveo je Simić u autorskom tekstu za portal “Iskra”, medijskog glasila u vlasništvu bivšeg sarajevskog režisera Emira Kusturice.
Tako se s pravom može zaključiti da su mangupi iz Tužilaštva mislili da nešto brzo smuvaju na pomenutom pretresu, oslanjajući se vjerovatno na podršku pojedinih međunarodnih suflera sa Kristijanom Šmitom na čelu, koji je neustavan kao što je neustavan i Sud i Tužilaštvo, gdje se vodi ovaj politički proces protiv Dodika zbog toga što je djelovao kao predsjednik Republike Srpske poštujući ustavna ovlaštenja, naveo je Simić.
Simić je kazao da je Dodik još 2008. godine kazao da su Sud i Tužilaštvo BiH selektivni i ostrašćeni protiv Republike Srpske, i kao takvi neprihvatljivi za RS, jer je, kako je rekao, do tada više od 90 odsto slučajeva u tom sudu završeno protiv Srba, dok se u isto vrijeme nije vidio angažman sudova ni nakon dvije godine od kada su on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić podnijeli prijavu protiv Atifa Dudakovića zbog ratnih zločina.
Simić je dodao da je Dodik još tada zatražio da se sud i tužilaštvo vrate u okvire zakona.
-I te 2008. godine pa sve do danas Dodik je tražio i traži da se sud vrati u okvire zakona, i onda će nam, kako je tada rekao, biti sasvim svejedno ko je sudija, ako je objektivan i nije ostrašćen, a uvjereni smo da su sudije Bošnjaci u BiH ostrašćeni protiv Republike Srpske, kazao je Simić.
Simić je naveo i da je Dodik, iznoseći 2008. godine ove činjenice, rekao da nema namjeru da pravi razliku među ljudima po nacionalnoj pripadnosti.
Dodik je tada ukazao da je riječ samo o političkim činjenicama, da se instrumentalizuje i politizuje Sud BiH, u kojem nije dobro i ne može da bude dobra politička činjenica za budućnost, da se nađu sudije koje su spremne da krše zakon BiH pod pritiskom određenih ambasada u BiH i međunarodnih struktura, kazao je Simić.
-Dodikov tvrdi stav prema neustavnom miješanju međunarodnih struktura nije nikakav “nacionalizam Srba”, kako to neki analitičari žele predstaviti, pogotovu kada se zna da se na primjer, prije više godina predsjednik HDZ-a Dragan Čović javno pridružio Dodiku sa zahtjevom da OHR prestane sa radom, da se prekine sa nametanjem zakona i akata visokog predstavnika u BiH i da se na taj način pospiješi dijalog među BiH liderima.
-Na kraju treba ponoviti da za predsjednika Dodika, uprkos svemu, pa i pritiscima, usrećivanje stranaca nije prioritet, već po svaku cijenu očuvanje onog stečenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Otuda i Dodikovo dosljedno suprostavljanje pokušajima revizije Dejtonskog sporazuma od nelegitimnog visokog predstavnika, potpomognutog od pojedinih međunarodnih mangupa u BiH i van nje, naveo je Simić.
-Uloga nelegitimnog visokog predstavnika Schmidta, koji je sve ovo zakuvao zaslijepljen mržnjom prema Srbima, kako ga svi u Republici Srpskoj vide i doživljavaju, između ostalog i zbog najnovijeg gafa, njegovog pokušaja da ospori proslavu Dana Republike 9. januara, ali iznad svega aktivnog kršenja Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava, klasični je primjer pokušaja militarizacije političke zajednice u BiH umjesto širenja demokratije, te se spravom pitamo, gledajući i slušajući Schmidta i njegove međunarodne jatake, idemo li mi ka Evropskoj zajednici ili ka evropskom haosu!?, zaključio je Simić.
