“Vlada premijera (Viktora) Orbana pažljivo je odabrala datum sastanka ‘Prijatelja Mađarske’. 20. august je državni praznik i obilježava se u spomen na utemeljitelja države, Stjepana I., koji je kristijanizirao zemlju od 1000. do 1038. godine i tako stvorio temelje za uspon Mađarske kao europske sile”, piše Tageszeitung (taz).
“Orban je u nedjelju (20.08.2023.) pozvao razne šefove vlada u Budimpeštu. Između ostalih, turskog predsjednika Redžep Taiba Erdogana, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i nekoliko srednjoazijskih političara – na prvi pogled suprotstavljene političare. Orban time demonstrira svoju neovisnost”, piše Tageszeitung.
List piše da je uz to u nedjelju na novom stadionu u Budimpešti počelo Svjetsko atletsko prvenstvo koje je Viktor Orban iskoristio kako bi se svjetskoj javnosti predstavio kao pouzdan organizator i demonstrirao svoju verziju “historijske prekretnice”. Po Orbanovom viđenju, Mađarska treba blistati, treba pokazati da je izašla iz sjene svojih satelita – ranije Istočnog bloka, danas EU – i da slijedi vlastitu nacionalnu političku agendu, Umjesto da bude dio EU kojom upravlja “ljevičarska” klika, Mađarska treba postavljati vlastite akcente za razvoj Europe”, navodi taz, pojašnjavajući Orbanov stav, prenosi DW.
Berlinski list dalje navodi kako Viktora Orbana, koji autokratski vlada, političari u Briselu smatraju predstavnikom korumpiranih i antidemokratskih režima, koji Evropu želi usmjeriti u desničarsko-konzervativnom i antidemokratskom smjeru. I kako Orban, “već prikuplja svoje bataljone”, piše taz.
“Sada iskazani vanjsko-politički akcenti sračunati su na zadobijanje prijatelja unutar EU. Njegova prijateljska politika prema Putinu daje plodove: Desničarski populisti od Španije do Švedske, od Francuske do Italije, te od Slovačke do Bugarske i Hrvatske vide u Orbanu nosioca nade u Evropi.”
Vučić direktni Orbanov saveznik
“U Srbiji je pronašao direktnog saveznika. Orban i Vučić djeluju kao politički par. Također: bez Orbanove finansijske podrške Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini, bi propao – ne samo politički, nego također finansijski. Zajednička “kršćanska” antimuslimanska pozicija usmjerena je kod Mađara kao i kod Srba ne prema selefijama, nego posebno prema autohtonim balkanskim muslimanima. Dijele i odbojnost prema kulturnim i seksualnim slobodama u liberalnim demokracijama i pri tome čak imaju iza sebe podršku klera iz Varšave”, piše taz.
Ipak, kada je riječ o Rusiji, piše taz, Varšava je jasno protiv Orbanove i Vučićeve pozicije. “Uprkos svojim simpatijama prema kršćanstvu, Poljaci se ne mogu identificirati sa aktualnom mađarskoj politici prema Rusiji”, piše taz.
“Ni odnosi s Turskom se također ne uklapaju u ovu sliku. Erdoganu bi moglo teško pasti da potpuno izda i napusti balkanske muslimane. On je u nekoliko navrata u Sarajevu rekao da će poslati vojsku ako oni budu ugroženi. No, Erdogan dijeli Orbanov stav kada je riječ o liberalnim demokratijama i sudjeluje u zajedničkim ekonomskim projektima”, piše taz.
Autor članka navodi kako “Orban želi biti odlučujuća sila na Balkanu i tu se može osloniti na naivnost Brisela i liberalnih demokrata”. Ukazujući kako bi mađarske trupe sada trebale preuzeti zapovjedništvo nad trupama EU u BiH, članak njemačkog lista Tageszeitung okončava se rečenicom: “Ko bi nas sada mogao zaštiti od napada nacionalističkih Srba”, pitaju se ljudi u Sarajevu.
