Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici: Država će uskoro ostati bez imovine
DA LI JE DODIK TREBAO ODMAH BITI UHAPŠEN PO POTPISIVANJU UKAZA DVA SPORNA ZAKONA, KOJA JE VISOKI PREDSTAVNIK STAVIO VAN SNAGE, A ZBOG RUŠENJA USTAVNOG PORETKA BIH?
– Generalno možemo reći da niko nije izvan zakona i da u jednoj pravnoj državi svi moraju poštovati zakone. Pojedini visokorangirani političari prema Zakonu o imunitetu uživaju imunitet, međutim, Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, ne uživa krivičnopravni imunitet, čak ni prema Zakonu o imunitetu RS-a, što znači da za svoje protupravne radnje može i mora krivično odgovarati.
EFIKASNIJE PRAVOSUĐE
Kada su u pitanju krivična djela protiv integriteta BiH, djela vezana za neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH ili kada je riječ o negiranju genocida i vrijeđanju žrtava, onda bi odgovarajuća reakcija nadležnih pravosudnih organa itekako morala uslijediti.
DA LI STE IMALI PRILIKU VIDJETI PRIJEDLOGE ZAKONA KOJI ĆE SE NAĆI U DRŽAVNOM PARLAMENTU, A TIČU SE PRAVOSUĐA BIH? O KAKVOM EU PUTU I NAPRETKU GOVORIMO AKO DRŽAVNA VLAST NE ŽELI UVAŽITI SUGESTIJE KOJE JOJ DOLAZE IZ UNIJE?
– Koliko sam upoznata, sada su u proceduri izmjene zakona koje trebaju unaprijediti standarde integriteta, odgovornosti i nezavisnosti pravosudnog sistema. Obaveza usklađenosti tih izmjena sa općim principima vladavine prava i efikasne organizacije pravosuđa svakako postoji, jer bez toga nije moguće doći do pozitivne promjene i napretka u pravosuđu. BiH kao zemlja kandidatkinja mora poduzeti sve što je neophodno kako bi se ojačala vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.
DOK SU NEKA TUŽILAŠTVA POSVEĆENA OVOM PROBLEMU, PODIŽU OPTUŽNICE I PRESUĐUJU ONE KOJI SE BAVE TRGOVINOM LAŽNIM DIPLOMAMA, DRUGA GONE TUŽIOCE KOJI TAKVE PREDMETE VODE. ŠTA JE RJEŠENJE?
– Djelovanje nadležnih organa s ciljem onemogućavanja izdavanja lažnih diploma i sankcioniranja izvršilaca ovakvih krivičnih djela nije dovoljno efikasno niti ujednačeno na prostoru cijele države. Visoko obrazovanje treba doprinijeti razvoju društvene zajednice i sve u vezi s tim treba biti prioritetno rješavano, jer posljedice zloupotreba u tom segmentu snosimo svi. Studenti iz BiH, koji su svoj studij regularno završili, u posljednje se vrijeme suočavaju sa problemom vezanim za nepriznavanje naših diploma u Hrvatskoj. Neoficijelno imamo informaciju da je Hrvatska svoj odnos promijenila upravo zbog lažnih diploma. Institucija nadležna za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja u BiH je Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, koja nije punopravna članica Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta (ENQA), već ima status pridružene članice. Međutim, takav status je imala i ranije, a diplome su bile priznate. Agencija za visoko obrazovanje zajedno sa univerzitetima u BiH radi na prevazilaženju tog problema i nadam se da ćemo u tome biti uspješni. Isti problem smo imali i sa Slovenijom, ali je taj problem riješen i naše diplome se ponovo priznaju.
POLITIČKA VOLJA U NAŠOJ ZEMLJI ZA BORBU OKO TRGOVSKE GORE KONAČNO POSTOJI, ALI DA LI SMO VEĆ ZAKASNILI U NAMJERI DA SPRIJEČIMO POSTUPANJE VLASTI HRVATSKE?
– Smatram da se do sada izgubilo previše vremena i da se propustilo puno toga što je bilo neophodno poduzeti s ciljem zaštite naših prava. Trgovska gora se godinama pominje kao lokacija za skladištenje nuklearnog otpada. Ove godine Hrvatska i Slovenija moraju odrediti mjesto gdje će radioaktivni otpad iz NE Krško skladištiti i to na period od 40 godina. Mada smo nekada ranije očekivali da će i Hrvatska zajedno sa Slovenijom taj otpad skladištiti u Vrbini pokraj Krškog, sada je jasno da se Hrvatska odlučila za jeftiniju opciju, a to je korištenje vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac – Trgovska gora, općina Dvor. Trgovska gora se nalazi 800 metara od Novog Grada i rijeke Une, tako da je bilo za očekivati da BiH poduzme potrebne mjere i realizuje njena prava predviđena ESPOO konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.
DRŽAVNU IMOVINU OTIMA KO STIGNE, A I ONU VAN GRANICA BIH TEŠKO VRAĆAMO. ŠTA SU RJEŠENJA?
– Tačno je da u nedostatku zakona i u ovakvom političkom ambijentu ne možemo na odgovarajući način zaštititi državnu imovinu. Na nivou države nisu doneseni potrebni zakoni, a s druge strane entitetski i kantonalni zakoni omogućavaju nižim administrativnim jedinicama da raspolažu dobrima koja prema odlukama Ustavnog suda BiH spadaju u imovinu države. Državnu imovinu trenutno regulišemo i štitimo samo kroz Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom i Sporazum o sukcesiji. Ustavni sud BiH je donio već nekoliko značajnih odluka u vezi sa državnom imovinom, ali odluke Ustavnog suda se ne poštuju, vrše se promjene upisa u javnim registrima, pretvorbe poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, prometovanje državnom imovinom itd. Sve ovo nam ukazuje da, ako se uskoro ne donese zakon o državnoj imovini, više nam neće biti ni potreban jer državne imovine neće biti.
PREPORUKE IZ OHR-A
Kada je riječ o nekretninama u inostranstvu, onda se mora pomenuti Sporazum o sukcesiji koji su potpisale države sljednice bivše SFRJ. BiH je odmah poduzela sve kako bi predmetnu imovinu vratila susjedima, međutim, Hrvatska je odbila direktnu primjenu navedenog sporazuma, te tražila potpisivanje posebnog bilateralnog sporazuma kojim bi se riješila sporna pitanja. Takav sporazum nije potpisan, a fizička i pravna lica iz BiH pred hrvatskim sudovima u nedostatku posebnog sporazuma ne mogu ostvariti svoja prava. Od 2018. Ministarstvo državne imovine Hrvatske može da raspolaže imovinom BiH na način da je daje u dugoročni zakup, najam ili da s njom raspolaže na neki drugi način na period do 30 godina. Sigurna sam da ovo što radi tim OHR u pogledu državne imovine može biti od velike koristi za Parlament BiH, koji bi na osnovu tih preporuka mogao donijeti odgovarajući zakon koji bi bio u skladu sa Ustavom BiH i sa odlukama Ustavnog suda BiH.
